Američki građanski rat vodio se između sjevernih saveznih država (Unije) i južnih robovlasničkih država (Konfederacije). Odvajanje južnih država počinje nakon predsjedničkih izbora 1860., kada je izabran Abraham Lincoln, veliki protivnik ropstva. Južnjaci su se oslanjali na dugotrajni rat u kojem ih Unija neće moći zadržati u pravu na neovisnost. 12. travnja 1861. južnjaci su počeli bombardiranje utvrde Fort Sumter u Južnoj Karolini čime je započeo rat. Veliki gubici na obje strane ubrzo su sve uvjerili da rat neće brzo završiti, a prve veće vojne operacije slijede tek u proljeće iduće godine. Unija je nakon četiri godine dobila rat iz više razloga. Imala je mnogo više stanovnika, a Sjever je bio industrijski puno razvijeniji, dok su američki jug uglavnom činile plantaže s robovima.
Franklin Delano Roosevelt je za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Roosevelt se politikom počeo baviti 1909. kao demokrat. 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajnom do kraja njegovog života. 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi politikom poznatom kao New Deal. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Peral Harbor. Za predsjednika je posljednji put izabran 1944. i umro na današnji dan 1945., nedugo prije završetka rata.
Jurij Aleksejevič Gagarin bio je sovjetski kozmonaut i vojni pilot. Prvi je čovjek koji je otputovao u svemir, i to na današnji dan 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1. Let je trajao jedan sat i 48 minuta. Gagarin je poginuo 1968. pri rutinskom letu (kao probni pilot) u dvosjedu s još jednim pilotom. Nakon njegove smrti, njegov rodni grad preimenovan je u Gagarin.
Na 20. godišnjicu prvog leta u svemir, 12. travnja 1981. je na svoj prvi let lansirana Columbia, prvi space shuttle. Columbia je prilikom prvog lansiranja obišla Zemlju 36 puta i uspješno sletjela 14. travnja. Njezina prva operacijska misija, s četveročlanom posadom, lansirana je 1982. Tada se pridružila Challengeru s kojim su uslijedile tri sljedeće misije. Columbia je obavila 27 misija prije nego je uništena 2003. godine kada je poginulo svih sedam članova posade. Zbog toga je NASA odlučila obustaviti cijeli Shuttle program.
Hugo Rafael Chávez Frías bio je predsjednik Venezuele. Još 1992. je predvodio pokušaj preuzimanja vlasti u državi vojnim udarom. Nekoliko stotina ljudi je poginulo, puč je propao a Chávez je zatvoren, ali je nakon dvije godine pomilovan. Osniva stranku Pokret za petu republiku. Na predsjedničkim izborima 1998. dobio je 56,2% glasova i postao predsjednik zahvaljujući glasovima siromašnih građana. Njegovi politički neprijatelji su srednja i viša klasa, sindikati, kao i skoro svi privatni mediji u zemlji. Takva situacija je dovela do političke polarizacije u Venecueli, a kao rezultat toga je 12. travnja 2002. izvršen vojni udar na kome je opozicija preuzela vlast, ali samo nakratko. Zbog velike podrške među vojnicima Chávez je vraćen na predsjedničku funkciju samo dva dana kasnije.
Od rođenih na današnji dan treba spomenuti operne dive Mariju Callas (1923.) i Montserrat Caballé (1933.). 12. travnja 1940. rođen je slavni jazz pijanist i kompozitor Herbie Hancock. Glumac Ed O’Neill, legendarni Al Bundy iz serije Bračne vode, rođen je na današnji dan 1946., a komičar i voditelj David Letterman 1947. Na današnji dan svoj rođendan slave i glumci Andy Garcia (1956.), Shannen Doherty (1971.) i Claire Danes (1979.), kao i tenisačica Jelena Dokić (1983.).
http://metro-portal.rtl.hr
